Autori: Uliana Bakh, Mikhailo Samus Sa doprinosom, podrškom i unakrsnim pregledom od: Amb. Valeri Čečelašvili, Adnan Čerimagić, Katerina Šimkevič, Samir Ibišević, Volodimir Solovijan, Darko Obradović, Ljubomir Filipović, Marijana Prisijažnjuk, Olena Jurčenko, Radu Karp, Andrij Krištal Tekst dostupan u celosti na link.
Na poziv kongresa studenata Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu, Darko Obradović je održao predavanje na temu evropske bezbednosti. Studenti su imali priliku da se upoznaju sa osnovnim činiocima bezbednosti Evrope kao i sa bezbednosnim izazovima, rizicima i pretnjama po nacionalnu bezbednost. Institucionalno širenje međunarodnih organizacija ne može se smatrati kao opravdani razlog za agresivni rat na Ukrajinu. Slušaoci su imali priliku da se bolje upoznaju sa fenomenom "širenja" NATO-a na Istok, kao i ulozi ove organizacije u Evropi.
SAŽETI IZVJEŠTAJ Uvodne informacije i ciljevi događaja: Ovaj izvještaj obuhvata zaključke s panel diskusije “Ukrajina i Zapadni Balkan: Sigurnosni izazovi i lekcije za budućnost“, koju je 30. novembra 2022. organizovala Balkansko-ukrajinska mreža za saradnju. Cilj ove panel diskusije bio je osigurati prostor za dijalog stručnjaka o nedavnim sigurnosnim izazovima za regiju uzrokovanim ruskom invazijom na Ukrajinu i hibridnim ratovanjem na Balkanu te pronalazak mogućih prilika za saradnju i zajedničko djelovanje. Glavne teme diskusije bile su: Aktuelna situacija na ratištu u Ukrajini i posljedice po regiju Lekcije ruskog hibridnog ratovanja iz Ukrajine i Zapadnog Balkana (ZB) Uticaj dezinformacija i propagande na trenutnu situaciju u regiji Ključni zaključci Rusija je već doživjela strateški poraz na bojnom polju. Takozvana mobilizacija zajedno s drugim vojnim pripremama nije imala značajnijeg uticaja na bojište. Grupa “Prigožin-Kadirov” jača pozicije u ruskom sistemu vlasti. Izjavljujući podršku Putinu, ova skupina stvara vlastiti red i zakon u Rusiji. Sljedećih mjeseci ukrajinske oružane snage će nastaviti s pripremama za sljedeće ofanzivne operacije u istočnom i južnom smjeru. Rusija će pokušati izazvati humanitarnu katastrofu u Ukrajini uništavajući njezinu energetsku infrastrukturu. Ovdje su ključni elementi – zapadna proturaketna odbrana za Ukrajinu i iranske balističke rakete za Rusiju. Sve u svemu, zimska kampanja 2022-2023. bit će vrlo aktivna i kritično važna za rezultate rusko-ukrajinskog rata. Trenutno, ruska moć uticanja na Zapadni Balkan je smanjena. Zbog rata protiv Ukrajine ruski resursi sljedeće godine bit će ograničeni. Dakle, umjesto “aktivnih mjera” Rusija će pokušati iskoristiti potencijalne nestabilnosti i blokirati pozitivna kretanja na Balkanu. Uglavnom, korištenje problema i nedopuštanje uspjeha u zemljama Zapadnog Balkana sada je strateški interes Rusije. Zato, iako će Srbija i Kosovo moći pristupiti nekom temeljnom sporazumu u proljeće iduće godine, Rusija će pokušati ne dopustiti njegovo potpisivanje. Isto će biti i u slučaju uvođenja antiruskih sankcija od strane Srbije. Rusko hibridno ratovanje iskorištava svaku priliku da spriječi euroatlantske integracije Zapadnog Balkana. Ruska meka moć, postala je vrlo oštra danas u 2022. kada Rusija ucjenjuje zemlje Zapadnog Balkana sa opskrbom energije. Situacija je potpuno ista kao u Ukrajini; NATO nikada nije bio problem za Rusiju, pravi problem je proces EU integracija i Rusija koristi sve alate da našteti procesu EU integracija Zapadnog Balkana. Dakle, Rusija će koristiti religiju, etničku pripadnost, mitove i iracionalni strah kao oružje protiv stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Tranzicijske zemlje zaostaju zbog stalnog zarobljavanja države i njihova je stabilnost bila posebno ranjiva tokom političkih kriza potaknutih stranim zloćudnim uticajem. Kako bi se borili protiv kampanja dezinformiranja, obrazovni i sigurnosni sistemi trebaju biti zaštićeni od ljudi sa upitnim interesima, a koji su na visokim pozicijama odlučivanja. Vrlo je važno naglasiti sličnosti između Ukrajine i Zapadnog Balkana jer postoji zajednički problem i zajednički izvor stranog zloćudnog uticaja – Rusija u oba slučaja i Srbija na Zapadnom Balkanu. Danas je ruska propaganda isto oružje kao i rakete koje pogađaju ljudske umove. Ali još je opasnije jer se ne vidi niti protiv njega postoje nikakvi protuzračni sustavi. Propaganda – nije informacija, ona je – oružje. To je zločin. Ruska propaganda prema Balkanu, u odnosu na rat u Ukrajini, ima snažnu vjersku dimenziju. Rusija želi Ukrajince prikazati kao otpadnike od pravoslavlja ili kao rimokatolike, iako relevantni podaci pokazuju suprotno. Pravoslavni propagandni narativ ide u smjeru prikazivanja Putina i Rusije kao novog Bizanta i zaštitnika pravoslavlja i porodičnih vrijednosti od “sotonskog” Zapada. Na temelju analize StopFake-a, ruski propagandni narativi nisu se mnogo promijenili u odnosu na ono što smo vidjeli prije invazije punog opsega (i na nacionalnom i na lokalnom nivou u Ukrajini). Kremlj koristi svaku komunikaciju za opravdavanje invazije na Ukrajinu i uništavanje jedinstva unutar Ukrajine i među njenim saveznicima. Iskorištavanje društvenih medija, korištenje 'marionetskih' organizacija i uticajnih osoba te pokretanje lažnih medija sada je najveća prijetnja. Saradnja Zapadnog Balkana i Ukrajine temelj je borbe protiv ruskog uplitanja općenito, a posebno protiv propagande. Partneri bi trebali zajedno raditi na razmjeni iskustava, kreiranju zajedničkih projekata i surađivati na različitim platformama. Ključni govornici: Uliana Bakh, predsjednica PROI-a (Bosna i Hercegovina/Ukrajina) Mykhailo Samus, direktor Nove geopoilitičke istraživačke mreže (Ukrajina) Bojan Elek, zamjenik direktora Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (Srbija) dr. sc. Nikola Gjorshoski, Horizon Civitas (Sjeverna Makedonija) Darko Obradović, Centar za stratešku analizu (Srbija) Marianna Prysiazhniuk, Stopfake stručnjak (Ukrajina) Oleksandr Zamkovyi, Stopfake stručnjak (Ukrajina) Andrei Andrievschi, glavni urednik AVA.TV (Moldavija) Ljubomir Filipović, politički analitičar (Crna Gora) Kontakt informacije: Balkan Ukraine Cooperation Network (BUCN) Email: info@proi.ba Telefon: +387 33 558 505 Website: https://www.balkans-ukraine.org
Centar za stratešku analizu prisustvovao je osnivanju Mreže organizacija civilnog društva Ukrajine i Zapadnog Balkana. Udruženje PROI je u saradnji sa organizacijama Nova geopolitička istraživačka mreža i Analitički centar za balkanske studije, u Sarajevu je 4. i 5. oktobra 2022. organizirao sastanak i osnivački forum Balkansko-Ukrajinske mreže za suradnju . Regionalni dijalog civilnog društva okupio je 30 predstavnika civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana i Ukrajine na kojem je formirana Balkansko – Ukrajinska mreža za suradnju kako bi se započela konkretna suradnja između predstavnika civilnog društva zemalja Zapadnog Balkana i ukrajinskih aktivista i organizacija te implementacija zajedničkih aktivnosti na rješavanje humanitarnih pitanja, zaštite demokratije, izgradnje mira i jačanje euroatlantskih procesa. U ulozi posmatrača, zasjedanju su prisustvovali predstavnici Švicarske ambasade, Evropske delegacije u BiH, Američke ambasade u BiH, Ukrajinske ambasade u BiH, Centra za promociju civilnog društva i predstavnici Nacionalnog demokratskog instituta – NDI, te brojni drugi predstavnici organizacija koji su prisustvovali online. “Ovo je historijski momenat, danas je u Sarajevu zvanično uspostavljena Balkansko-ukrajinska mreža, koja će raditi na zbližavanju zemalja Zapadnog Balkana i Ukrajine. Učesnici su potpisali zajedničku deklaraciju, kojom su pristali predano raditi na unapređenju saradnje, osobito sada u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. Sektori uključuju: EU integracije, sigurnosna pitanja, postratni oporavak, ekonomsku saradnju i saradnju sa mladima. Ovo će doprinijeti da Ukrajina i zemlje zapadnog Balkana postanu sigurnije i konkurentnije, čime će doprinijeti da Evropa u cjelini postane jača i otpornija. – izjavila je predsjednica Udruženja PROI, Uliana Bakh. Nakon agresije na Ukrajinu intenzivirane su hibridne pretnje i to pre svega kroz širenje dezinformacija i manipulaciju činjenicama. Ovakvo delovanje od strane Ruske Federacije nastoji da obmane civilno stanovništvo ali i pripadnike državnih institucija i nosilaca vlasti. Dezinformacije su bezbednosna pretnja po celo društvo. Njihove posledice su očigledne tokom pandemije COVID-19 ugroženo je bilo javno zdravlje, a danas je ugrožen mir na Balkanu. Inspirator je isti, i to radi više od 100 godina. Za uspešnu borbu je neophodna politička volja, edukacija i javno-privatno partnerstvo. Takvi modeli postoje i uspešni su u demokratijama, nažalost onaj ko se brani prvo mora da prihvati da treba da se brani.” – poručio je Darko Obradović, Centar za stratešku analizu. Kateryna Shymkevych iz ukrajinskog Centra za balkanske studije naglašava da je stvaranje mreže važan korak za Ukrajinu i čitav region Balkana. “Ukrajina sada može da iskoristiti iskustvo zemalja Zapadnog Balkana u posljeratnoj obnovi, u istraživanju ratnih zločine i kažnjavanju ratnih zločinaca. Ukrajina ja važna za Balkane kao zemlja sa dobrim i uspješnom implementacijom zahtjeva EU u kontekstu europske integracije. Zajednička razmjena iskustva stvara mogućnost pojave nove veze u regionalnom razvoju i saradnje.” “Ideja BUCN-a je formiranje novih horizontalnih struktura saradnje između Ukrajine i zemalja Balkana u širokom spektru sfera, industrija i tema. Pobjeda Ukrajine nad Rusijom izaziva globalnu transformaciju geopolitičkih, ekonomskih, energetskih i modela za sigurnost. Ovo vrijeme je jedinstveno za izgradnju novih obostrano korisnih odnosa između Ukrajine i Balkana. BUCN će raditi i služiti upravo za to.” – Mykhailo Samus. Na zasjedanju su prisustvovali predstavnici sljedećih organizacija: PROI, Zagovarački odbor mladih (BiH), Nova geopolitička istraživačka mreža (Ukrajina), Građanska incijativa 21.Maj (Crna Gora), LEGIS Skoplje (Sjeverna Makedonija), Centar za stratešku analizu (Srbija), Horizon Civitas (Sjeverna Makedonija), CLEAR Global (Hrvatska), EU Policy Hub (Albanija), Analitički centar za balkanske studije (Ukrajina), StopFake (Ukrajina), Analitički centar ADASTRA (Ukrajina), NUMO Platforma za saradnju Balkan-Ukrajina, (Ukrajina), Regionalno društvo istraživača povijesti i kulture Zaporožja (Ukrajina), te nazavisni analitičari i novinari iz pomenutih zemalja. Ovaj sastanak je realiziran u sklopu projekta “Zaštita građanskog prostora – Regionalni hub za razvoj civilnog društva“ koji finansira Sida – Styrelsen för Internationellt Utvecklingssamarbete a implementira Balkan Civil Society Development Network.
23. septembra sa početkom u 17h Evroatlantski savet Srbije i Pravni Fakultet Univerziteta u Nišu organizovali su radionicu za studente koja je imala za cilj da otvori diskusiju o saradnji Srbije i NATO-a u okviru projekta "Uloga javne diplomatije u odnosima Srbije i NATO-a" koji je podržao odsek za javnu diplomatiju NATO-a. Učesnicima su se obratili : Dragan Šormaz, predsednik Evroatlantskog saveta Srbije Brigadni-general Antonelo Zaniti, šef NATO kancelarije u Srbiji potpukovnik Ruslan Hristov, vojni ataše ambasade Bugarske, koja je kontakt point Srbije za NATO Ms.c Darko Obradović, Centar za stratešku analizu Tema radionice bili su odnosi NATO-a i Srbije, programi koje imaju Srbija i NATO, kako se saradnja Srbije sa NATO odražava na međunarodnu poziciju Srbije. Učesnici su postavili pitanja na temu kako i zašto je osnovan NATO, kako se donose odluke u NATO-u. Saradnja Srbije i NATO-a ne zalazi u proklamovano nesvrstavanje u vojne saveze, ali je omogućila Srbiji da unapredi svoju bezbednost i međunarodni ugled kroz učešće u mirovnim misijama OUN. Na kraju radionice, prisutni studenti su izrazili želju da posete sedište NATO-a u Briselu.
Programski direktor Centra za stratesku analizu Darko Obradović na poziv Ambasade Ukrajine učestvovao je na međunarodnoj konferenciji "Kakve posledice treba očekivati po region Zapadnog Balkana zbog ukrajinsko-ruskog rata". - diskusija o glavnim pitanjima i ključnim problemima bezbednosti, politike i ekonomije u regionu Balkana, u vezi sa posledicama rusko-ukrajinskog rata - traženje načina povlačenja iz situacije, koja vodi do neizbežnih negativnih posledica po evropski sistem bezbednosti, demokratije i pravnih principa postojanja zemalja regiona, ali i ekonomskih posledica; - razmena stručnog mišljenja o bezbednosnim, političkim i ekonomskim pitanjima; - stvaranje uslova za saradnju na stručnom i naučno-praktičnom nivou između Republike Srbije i Ukrajine
Danas je Centar za stratesku analizu odrzao okrugli sto pod nazivom "Lekcije iz Ukrajine za Zapadni Balkan". Sa Ukrajinskim ekspertima Mihajlom Samosom i Igorom Fedikom iz Centra za nova geopolička istraživanja iz Ukrajine, razgovarali su Biljana Šahrimanjan-Obradović, Dr Ilija Životić, Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu. Sa kolegama iz Ukrajine razmotrili smo znanja i iskustva iz oblasti hibridnih dejstava. Kolege iz Ukrajine su nam prenele njihovo iskustvo agresije Ruske Federacije. Stekli smo ukrajinski pogled na zbivanja i ratna razaranja ukrajinskih gradova. Poprilično je svima jasno da se Rusija neće zaustaviti ako ne bude zaustavljena. Ruska propaganda nije od neke pomoći ruskoj vojsci u susretu sa realnošću na terenu. Dogovorena je zajednička naučna saradnja na poljima kao što je naučni časopis Centra za stratešku analizu "Društveni odgovor" kao i zajedničke mogućnosti za učešće na međunarodnim projektima.
U okviru projekta "Mesto Srbije u Evroatlantskoj zajednici" održana je završna konferencija koja je obuhvatala tri tematska panela: Srpsko-Američki odnosi kroz istorijska iskustva do unapređenja trenutnih odnosa do savezništva Ekonomsko-Politički aspekti saradnje sa Evroatlantskom zajednicom Srbija i Evroatlantska zajednica između medijskog izveštavanja i realnosti Učešće na konferenciji uzeli su zvaničnici, diplomatski kor, akademska, ekspertska i medijska zajednica. Darko Obradović programski direktor Centra za stratešku analizu uzeo je u učešće na trećem panelu pod nazivom - Srbija i Evroatlantska zajednica između medijskog izveštavanja i realnost. Obradović je istakao da je ruska propaganda napala sam kognitivni proces našeg civilnog stanovništva i naučila ga da donosi pogrešne zaključke, kada bi se sutra onemogućili sadržaji poput Sputnjika i RT, ne bi prestali štetni efekti po civilno stanovništvo. Agenda 11:00-11:30 Pozdravne reči Ivica Dačić, Predsednik Narodne Skupštine Republike Srbije Dragan Šromaz, Predsednik Evroatlantskog saveta Srbije, šef parlamentarne delegacije pri skupštini NATO NJ.E: Volodimir Tolkač, Ambasador Ukrajine u Srbiji 11:30-11:35 kratka pauza 5min 11:35-12:15 Srpsko-Američki odnosi, dostignut nivo saradnje i buduće perspektive Dr Dragan Milić, Direktor Kardiohiruške klinike Niš, Predsednik Kluba Srpsko-Američkog prijateljstva Prof. Dr Zoran Dragišić, profesor na Fakultetu Bezbednosti, narodni poslanik Dr Ilija Životić, Profesor Fakulteta za inžinjerski menadžment Dragan Šormaz, narodni poslanik 12:15-12:45 Ekonomsko-politički aspekti saradnje sa Evroatlantskom zajednicom Duško Lopandić, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji, karijerni diplomata, bivši ambasador pri Evropskoj Uniji Ivan Miletić, programski direktor Instituta za javnu diplomatiju Nikola Lunić, Savet za strateške politike 12:45-13:30 Srbija i Evroatlantska zajednica između medijskog izveštavanja i realnosti Marko Matić, Centar za odgovorne medije Nikola Tomić, Novinar Darko Obradović, Centar za stratešku analizu
Danas je u organizaciji udruženja građana Nacionalna Avangarda organizovana panel diskusija "Srbija između NATO-a i Rusije, ideologija ili pragmatizam". Ispred Centra za stratešku analizu učešće je uzeo programski direktor Darko Obradović. Tom prilikom je istakao važnost istinitog informisanja građana o NATO-u kao i o aktivnostima na kojima učestvuje Srbija u partnerstvu sa NATO. Članstvo u NATO-u je politička odluka, što ne treba da nas spreči da razmatramo pogodnosti članstva i saradnje sa NATO po pitanju regionalne bezbednosti, otklanjanja regionalnih bezbednosnih dilema, ekonomski i bezbednosni uticaj na građane kao i važnost savezništva u savremenim geopolitičkim okolnostima.