Centar Za Stratešku Analizu

Dogadjaji

news

Ambasador Republike Jermenije NJ.E. Ašot Hovakimnjan posetio Centar za stratešku analizu

Nj.E. ne rezidentni ambasador Republike Jermenije Ašot Hovakimnjan posetio je Centar za stratešku analizu. Tom prilikom ambasador Hovakimnjan se upoznao sa radom Centra i tekućim aktivnostima. Poseti je prisustvovao Hajk Khemčjan šef kancelarije u Beogradu ambasade Jermenije u Češkoj Republici.  Nj.E. Hovakimnjan je prezentovao je platformu jermenske vlade "Raskršće mira" koja predstavlja odgovor za rešenje višedecenijskih sukoba i konfilakta. Ambasador je izneo informacije o stanju bilateralnih odnosa i mogućnostima dalje saradnje dve države. Centar za stratešku analizu izrazio je svoju ekspertsku poziciju za inicijativu "Raskršće mira" sa ciljem da se u budućnosti aktivno uključi u promociju mirovnih rešenja na južnom Kavkazu.

news

Odrzana konferencija Energetska bezbednost izazovi i perspektive

Studija "Energetska bezbednost pod lupom" dostupna na linku. U Beogradu 11.4.2025. godine održana je konferencija pod nazivom „Energetska bezbednost – izazovi i perspektive“ koju je organizovao Centar za stratešku analizu. Konferencija je deo projekta „Energetska bezbednost Zapadnog Balkana pod lupom“ koja je podržana od strane Kraljevine Norveške kroz ad hoc mehanizam Smart Balkan. U okviru projekta Centar za stratešku analizu je izradio studiju „Energetska bezbednost pod lupom“ u kojoj se bavio pitanjima nacionalne i energetske bezbednosti, nerešenim statusa Naftne industrije Srbije, analizirane su i manipulativne kampanje i uticaj dezinformacija na javno mnjenje u oblasti energetske bezbednosti, posebno je posvećena pažnja energetici kao sredstvu ruskog hibridnog rata i energetskoj suverenosti Srbije. Konferenciju u Beogradu je svečano otvorila potpredsednica vlade AP Vojvodine Sandra Božić koja je istakla da su sve države pogođene energetskom krizom izazvanom sukobom Rusije i Ukrajine, globalno ugrožavanje lanaca snabdevanja i  negativne posledice nisu zaobišle ni Srbiju. Božić je dodala da Republika Srbija pokazuje zavidan nivo odgovornosti i spremnosti da se na najbolji način posveti pitanju energetike i od samog početka razmišlja na strateški način, u cilju očuvanja nacionalnih interesa i unapređenja životnog standarda građana. Ispred tima Smart Balkans prisutne je pozdravio Kristijan Trajkovski koji je rekao da ovakvi projekti predstavljaju podršku razumevanja složenih izazova i rizika, i dodao da će projekat SmartBalkan kao konzorcijum partnera podržavati razvojne inicijative kroz projekte.  Ovo je prva konferencija koja se održava na temu energetske bezbednosti u Srbiji od kada su uvedene sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva. Obraćajući se prisutnima programski direktor CZSA Darko Obradović je rekao da energetska bezbednost predstavlja temelj nacionalne bezbednosti i da se ne može više posmatrati izvan geopolitičkih rizika, hibridnih pretnji i novih izvora rasta. Tema energetske bezbednosti dugo je predstavljala tabu u Srbiji, nije se preispitivao ruski energetski monopol i nisu se aktivno tražila druga partnerstva, ističe Obradović. U okviru naše studije grupa autora je identifikovala 12 ključnih preporuka i zaključaka kojima nastojimo da pružimo odgovore i skeniramo situaciju. Najznačajnije preporuke iz Studije “Energetska bezbednost pod lupom” tiču se potrebe za eliminisanjem ruskog vlasništva u NIS-u, podizanju indeksa energetske bezbednosti, jačanju energetskih partnerstava i privlačenja novih investicija, kao i uvažavanje zelene tranzicije koja nudi nove izvore rasta za Srbiju zaključio je Obradović. U okviru prvog panela „Energetska bezbednost i geopolitika“ govorili su džavni sekretar u Ministarstvu energetike Stefan Srbljanović, gradski sekretar za energetiku Milan Čukić, profesor Fakulteta za inžinjerski menadžment Ilija Životić. Državni sekretar Srbljanović je podvukao da je Srbija mnogo uložila u energetski sektor i da predstoji usklađivanje sa usvojenim strategijama. Naveo je strateške projekte gasovoda sa Mađarskom kao i hidrocentrale Bistrica i Đerdap tri. Što se tiče gasovoda Srbija ima potpisane memorandume sa Rumunijom i Severnom Makedonijom čime se stvaraju preduslovi za formiranje transbalkanskog koridora, pred nama su godine ulaganja u energetski sektor, kako bi se pripremili za budućnost delovaćemo strateški podvukao je Srbljanović. Gradski sekretar za energetiku navodi da po pitanju energetike važe principi kvalitet, kontinuitet i kvantitet i da je zbog toga energetska bezbednost temelj svake stabilne ekonomije. Profesor Ilija Životć sa Fakulteta za inžinjerski menadžemnt ističe da nema nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti. Sa tim u vezi profesor Životić apeluje na usklađivanje strateških dokumenata i veruje da će okosnica buduće strategije nacionalne bezbednosti biti energetska bezbednost. Nije važan broj tenkova i raketa ukoliko nemate energenata jasan je Životić. Darko Obradović je istakao da naftna industrija Srbije čini 7% srpskog BDP-a i da je iz tih razloga važno rešiti problem ruskog vlasništva na osnovu komercijalnih interesa Srbije. Na geopolitičke rizike Srbija ne može da utiče ali može da donosi odluke kako bi iste umanjila kroz izbor pouzdanih partnera zaključio je Obradović U okviru prvog panela „Energetska bezbednost i geopolitika“ govorili su džavni sekretar u Ministarstvu energetike Stefan Srbljanović, gradski sekretar za energetiku Milan Čukić, profesor Fakulteta za inžinjerski menadžment Ilija Životić. Državni sekretar Srbljanović je podvukao da je Srbija mnogo uložila u energetski sektor i da predstoji usklađivanje sa usvojenim strategijama. Naveo je strateške projekte gasovoda sa Mađarskom kao i hidrocentrale Bistrica i Đerdap tri. Što se tiče gasovoda Srbija ima potpisane memorandume sa Rumunijom i Severnom Makedonijom čime se stvaraju preduslovi za formiranje transbalkanskog koridora, pred nama su godine ulaganja u energetski sektor, kako bi se pripremili za budućnost delovaćemo strateški podvukao je Srbljanović. Gradski sekretar za energetiku navodi da po pitanju energetike važe principi kvalitet, kontinuitet i kvantitet i da je zbog toga energetska bezbednost temelj svake stabilne ekonomije. Profesor Ilija Životć sa Fakulteta za inžinjerski menadžemnt ističe da nema nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti. Sa tim u vezi profesor Životić apeluje na usklađivanje strateških dokumenata i veruje da će okosnica buduće strategije nacionalne bezbednosti biti energetska bezbednost. Nije važan broj tenkova i raketa ukoliko nemate energenata jasan je Životić. Darko Obradović je istakao da naftna industrija Srbije čini 7% srpskog BDP-a i da je iz tih razloga važno rešiti problem ruskog vlasništva na osnovu komercijalnih interesa Srbije. Na geopolitičke rizike Srbija ne može da utiče ali može da donosi odluke kako bi iste umanjila kroz izbor pouzdanih partnera zaključio je Obradović Drugi panel „Energetika između činjenica i medijskog izveštavanja“ okupio je stručanjke iz oblasti medija, nuklearne energije, ekonomije i geopolitike. Marko Matić iz Centra za odgovorne medije navodi da je vreme da se formira nacionalni tim za borbu protiv dezinformacija odnosno Centar nacionalne otpornosti jer je, primera radi, energetska tema predmet dezinformacija. Matić navodi da se od privatizacije NIS-a energetika posmatra kao geopolitička tema i da su od tada pa sve do danas prisutna dva narativa. Prvi je da nije moguće zameniti ruske energente i da su sve alternative osuđene na neuspeh, i drugi da nije moguće izvršiti diverzifikaciju energetskih izvora i sprovesti zelenu tranziciju. Oba narativa su duboko manipulativna zbog čega tačne informacije teško dolaze do građana. Direktor Nuklearnih objekata Srbije ističe da je nuklearna energija budućnost i da se ponovo pojavila potreba za nuklearnim centralama kao najpouzdanijim. Za nuklearnu energiju je najbitinija politička volja, tehnički i stručni kapaciteti, ističe da je Srbija spremna za svoju prvu nuklearku. Kao naslednica bivše Jugoslavije Srbija se može smatrati državom koja odavno ima dodira sa nuklearnom tehnologijom. Po pitanju nuklearnih elektrana najbitniji je izbor pouzdanog partnera dok je sve drugo već poznati standard i procedura zaključio je Arbutina. Ekonomista Saša Đogović navodi da veliki energetski projekti zahtevaju makroekonomsku stabilnost, društvenu stabilnost i izvore rasta. Govoreći o sankcijama NIS-u magistar Djogović ističe da postoje tri scenarija, dogovor sa Rusijum, pronalazak strateškog partnera koji ne podleže sankcijama i nacionalizacija kao krajnja mera da Srbija zaštiti svoje interese. Branimir Đokić navodi da je NIS sa ruskim vlasništvom predstavljao mašinu ruskog političkog uticaja i da je potrebno istražiti razmere tog delovanja kako bi javnost bila upoznata da rusko vlasništvo nije bilo vođeno samo ekonomskim interesima. Panelisti su zaključili da je vreme da se pravo na istinu proglasi za ljudsko pravo kao viši nivo zaštite građana od dezinformacija. Razlog leži u tome što većina pitanja energetskog sektora su referndumskog karaktera poput rudnika litijuma, nuklearnih elektrana i drugih velikih projekata, ako je već tako onda je neophodna zaštita istinitog informisanja građana. Preporuke i zaključke studije „Energetska bezbednost pod lupom“ prenosimo u celosti : nacionalizacija NIS-a ili pronalazak novog strateškog partnera, diversifikacija izvora energije, jačanje energetskih partnerstava, investicije u energetsku infrastrukturu, investicije u energetsku infrastrukturu, angažman u regionalnim energetskim inicijativama, javna svest i obrazovanje, proaktivan dugoročan angažman na projektu litijumskog rudnika, zelena tranzicija kao novi izvor rasta, osnivanje nacionalnog tima za borbu protiv dezinformacija, kampanje podizanja javne svesti, unapređenje medijske pismenosti I jačanje nezavisnih medija. Nakon višemesečnog rada na studiji grupa autora je identifikovala glavne izazove, pretnje i rzike kada se sagledava energetska bezbednost Srbije I Zapadnog Balkana. Svaki od proisteklih zaključaka u vidu preporuka zasniva se na ekspertskom mišljenju iz koga proizilazi da je energetska bezbednost podložna geopolitičkom riziku, da su energetska diverzifikacija, invesitijce i pouzdana partnerstva ključ za ublažavanje rizika I jačanje energetske bezbednosti. Novi izvori rasta i investicije u oblastima poput nuklearne energije i obnoviljih izvora energije čine osnovne pretpostavke za privlačenje investicija i industrijsku proizvodnju. Analizirajući oblast energetske bezbednosti grupa eksperata koji su radili na studiji identifikuje nužnost osnivanja nacionalnog tima za borbu protiv dezinformacija koji se fokusira na borbu protiv stranog uticaja i dezinformacija, koji treba da  se sastoji od vladinih zvaničnika, predstavnika medija, grupa civilnog društva i stručnjaka za sajber bezbednost kako bi koordinirali akcije. Oblast energetike i zelene tranzicije je pod snažnim udarima kampanja deiznformisanja koje pokreću debate koje nisu zasnovane na činjenicama i smanjuju mogućnost stručne javne rasprave. Negovanje partnerstva s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama kako bi se izgradio otporniji energetski lanac snabdevanja treba da bude prioritet. Saradnja sa državama članicama Evropske unije ili drugim zapadnim državama poput SAD i Kraljevine Norveške mogla bi poboljšati energetsku bezbednost Srbije. Identifikovana je potreba aktivnog učestvovanja u regionalnim energetskim inicijativama i organizacijama kako bi se poboljšala saradnja sa susednim zemljama, razmenjivale najbolje prakse i razvijali zajednički energetski projekti.   Centar za stratešku analizu očekuje da će studija „Energetska bezbednost pod lupom“ pokrenuti aktivnosti u pogledu donošenja strateških odluka od značaja za energetiku Srbije, ili bar stvoriti veće interesovanje javnosti za ovu oblast.  

news

Održan okrugli sto „Velika zelena utakmica i novi izvori privrednog rasta Srbije“

Danas je u Beogradu održana konferencija „Velika zelena utakmica i novi izvori privrednog rasta Srbije“. Okrugli organizovao je  Centar za stratešku analizu. Darko Obradović  ispred Centra za stratešku analizu je istakao da pitanje strateških sirovina jeste pitanje velike zelene utakmice te da je cilj ovog okruglog stola da okupi eksperte u cilju identifikovanja ključnih pitanja koja se vezuju za stratešku sirovinu litijum u Srbiji. U prvom redu učesnici su analizirali kako ova strateška sirovina utiče na makroekonomsku perspektivu Srbije. Ekonomista Mihailo Gajić ispred LIBEK-a istakao je da glavna prednost projekta otvaranje značajnog broja novih radnih mesta, multiplikovan proceses proizvodnje kroz povećanje ukupnog broja zaposlenosti i privlačenje novih investicija. Gajić ističe da strateške sirovine mogu da ubrzaju mogućnost rasta nacionalnog dohotka, ali treba pričati kako iskoristiti njihov pun potencijal. Nije najbolje aktivirati rudnik koji će samo izvoziti sirovinu, to će dovesti do ekonomskog napretka, ali veći rezultaiti se postižu kad se ceo lanac uveže u druge industrije. Nije suština samo  izvoziti nego i prerađivati zaključuje Gajić. Strateške sirovine treba  iskoristiti da se izvuče najbolja mogiuća korist od izvoza sirovine i njenih produkata. Treba videti kako uvezati sirovine sa važnim nizvodnim indusrijama, Gajic napominje da kada pričamo o litijumu treba videti kako napraviti  eko sistem da se prerađuju i prave električne baterije i uvezati ih sa proizvodnjom automobila.  Filip Mitrović e-mobility konsultant se na to nadovezao rekaviši da se radi o jednoj revoluciji u automobilskoj industriji koja se dešava poslednjih osam godina. Mitrović jasno ističe da proizvođači hoce da se transformišu u pružanje usluga mobilnosti kroz lako, bezbedno i pouzdano integrisanje proizvoda iz baterijskih sistema.  Na pitanje koliko dezinformacije po pitanju strateških sirovina predstavljaju oblik ekonomske sabotaže Marko Matić, iz Centra za odgovorne medije, navodi da uvek kada se prepozna društveni konflikt javlja se prostor da neko sastrane udje i aktivno se uključi u podrivanje. Matić se zapitao šta je motiv za proteste protiv litijuma da li konkurencija, i dodao da izgleda da to nisu zemlje EU jer one ne rade takav udarce partnerima, a da se ovde verovatno radi o usporavanju Srbije kako u ekonomskom smislu tako i u smislu približavanja EU preko strateških sirovina. Marko Matić tvrdi da kada se god dezinformacije lako šire najviše gubi nauka i država. Profesor Ilija Životić ističe da stratešku sirovinu litijum ne treba posmatrati samo kroz berzansku cenu, već kao mogućnost strateškog partnerstva sa SAD i EU, a ta partnerstva bi povećala političku moć i otvorila neka druga vrata. Životić zaključuje da se snaga države ne ocenjuje po sopstvenoj jačini već po jačini i napretka društva kome pripadate sa tim u vezi Srbija se može snažnije integrisanosti po pitanju tačaka strateških sirovina. Obradović je istakao da su strateške sirovine u svim aktima od Amerike preko EU do NR Kine svrstane u kategoriju nacionalne bezbednosti i da se ni jedna država ne odriče svoje komparativne predosti. Srbija ima mogućnost da bude pobednik u Velikoj Zelenoj utakmici jer poseduje najveće količine retkog materijala kakav je litijum. Dodao je da se u Evropi već vodi jaka utakmica između Nemačke i Finske ko će prvi pokrenuti rudnike dok Srbija kasni već 4 godine za ostalima. Strateške sirovine su prilika da Srbija ojača svoje partnerstvo sa EU u odnosu na druge geopolitičke igrače zaključuje Obradović.   Učesnici su se složili da u pogledu ekoloških standarda održivog rudarstva odgovre treba da pruži struka u okviru zakonske procedure, i ako odgovor bude da je takav projekat izvodljiv bilo bi nedogovorno, štetno i iracionalno prema razvoju zemlje da projekat bude odbijen.   

news

Okrugli sto o napadu na Izrael 7. oktobra i perspektivama konflikta

9. decembra u prostorijama beogradske sinagoge Sukat Šalom u organizaciji Jevrjeske zajednice Srbije i rabina Isaka Asijela organizovan je okrugli sto sa ciljem sagledavanja terorističkog napada na Izrael i perspektivama sukoba u Gazi. Na okruglom stolu svoje viđenje su izneli : Dr Darko Trifunović rabin Isak Asijel Danijel Bogunović Biljana Šahrimanjan Obradović Ms.c Darko Obradović Tijana Šorgić Govornici su predočili razliku između terorizma i gerilske borbe. Prisutni su se upoznali sa ideologijom Hamasa kao i samom njegovom istorijom. Poseban deo je posvećen geopolitičkoj perspektivi samog terorističkog napada i sukoba koji traje u Gazi. Konstatovano je da Izrael i SAD drže konflikt na nivou lokalnog karaktera. Upozoreno je na prisustvo anti-semitske i terorističke propagande.  Ono što je za ceo svet tragedija za Hamas je fotografija i informativna operacija. Brojni prisutni učescnici pridružili su se diskusiji. Istovremeno obeležno je treće veče praznika svetlosti Hanuka.