Dobar izbor ili pritisci na Srbiju

Bezbednost

U post izbornim danima kada je potrebno formirati novu vladu Srbije standardno se pojavljuju informacije kako strane ambasade vrše pritisak da se u Nemanjinoj instaliraju njima lojalni kadrovi. Novine su pune tekstova o ,, pritiscima " Brisela da Srbija uvede sankcije Rusiji i da buduća vlada bude ogledalo Evropskog puta Srbije, odnosno bez ,, Ruskih" kadrova.

Za autora teksta koji je bio narodni poslanik u prethodnom mandatu a i sada je na listi za Republički Parlament zaista je nezamislivo da neko može da predsedniku Srbije kaže u lice da neko mora ili ne sme da bude ministar.
 
Ali mu je isto tako neverovatno da se u medijima protežira teza o nekakvoj uceni EU prema Srbiji. Kako se može govoriti o nekakvoj uceni kada Srbija dobrovoljno ide ka EU? Svaka Vlada je od 2000 godine kao strateški cilj označavala članstvo Srbije u EU i činila pomake u procesu pridruživanja. Neka manje , neka veće ali ni jedna nije odustala od Evropskih integracija. Na kraju krajeva pa niko nije došao sa puškom iz Brisela da nas natera da krenemo put Evropske Unije, naprotiv, mi smo sami to izabrali. Evropska Unija je  kao jedan tim država koji ima svoja pravila ponašanja i sasvim je normalno da neko ko želi da bude deo tima i uživa pogodnosti članstva mora da prihvati ta ista pravila. A Srbiji konkretno je taj tim EU do sada omogućio 37 milijardi dinara donacija za poljoprivredu kroz IPARD program, 100 miliona evra za reformu obrazovanja, više od 300 škola opremljeno je i renovirano sredstvima EU, 27 fakulteta i istraživačkih centara je dobilo modernu opremu.
Nakon poplava 2014 renovirano je 15 škola, jedna je nova sagrađena, a 20 je potpuno opremljeno nameštajem uz obezbeđivanje 275 miliona evra po najpovoljnijim uslovima za izgradnju, rekonstrukciju i renoviranje 160 škola.
 
Na sve to treba dodati 2,79 milijardi evra preko pristupnih fondova i 6,5 milijardi evra najpovoljnijih kredita.
Možda i najznačajnija podrška EU Srbiji a o kojoj se iz nekog razloga najmanje javno govori  tiče se zdravstva. 
EU je obnovila ceo vozni park Hitne Pomoći Republike Srbije doniranjem 284 vozila od kojih čak 122 imaju respirator. Obezbeđeno je 250 miliona evra za rekonstrukciju i izgradnju 4 klinička centra, 20 bolnica i Instituta Torlak ali nisu zaboravljene ni ugrožene opštine kojima su obezbeđena sredstva za modernizaciju 9 medicinskih centara.
Čak 43 miliona evra je EU izdvojila za nabavku lekova Srbiji uz dodatnih 4,9 miliona za podršku laboratorijama.
 
Nepravedno se zapostavlja uloga EU u nabavci kineske opreme za vreme pandemije kada je EU finansirala sa 7 miliona evra 15 kargo letova sa medicinskom opremom iz Kine. Dakle iako EU tada nije imala vakcine za Srbiju, platila nam je sve troškove transporta kineske opreme, iako nismo član tima o kome se govori na početku teksta već samo kandidat. Uostalom kao i sve prethodno navedeno što smo dobili kao kandidati. Čak su i oni kontejneri u kojima smo se testirali na kovid, svih 140 donacija EU.
 
Na kraju postavlja se pitanje, da li nas EU ucenjuje i pritiska ili samo očekuje  da se ponašamo kao članice tima koje su za nas, za našu Srbiju odvojile milijarde evra, podigle standard medicinskih usluga sa bukvalno nule na Evropski nivo ili pak pravi pritisci dolaze sa druge strane koja stoji iza auto parada i paljenja baklji ispod prozora predsednikove kancelarije uz naručenu koreografiju na fudbalskom derbiju sa sve loše upakovanom pretnjom Marije Zaharove u izjavi o očekivanom ponašanju Srbije u međunarodnim organizacijama.

Autor: Ilija Životić

23.04.2022.