Analiza inauguracije predsednika Donalda Trampa

Geopolitika

autor: Biljana Šahrimanjan Obradović

Nastupio je 20.januar i dolazak Predsednika Donalda Trampa u Belu kuću. Odmah prilikom stupanja na dužnost potpisano je preko dvesta novih ukaza. Sama inaugiracija privukla je veliku pažnju od toga koga je sve Tramp pozvao u Capitol Hill, do toga koje su odevne kombinacije bile zastupljene kod gostiju.

19.januara, održan je u Vašingtonu pred inauguracioni meeting. Jedan od govornika bio je biznismen, milijarder Ilon Mask. Njegov celokupan performans nije ostao bez pažnje. Ovakvu pažnju doprineo je kako kažu svetski analitičari I novinari Maskov ‘’nazi’’ pozdrav. Sa jedne tačke, jednoznačno se gleda na ovaj Maskov pokret ruke. Da li se ovakav pozdrav  desio slučajno, može biti, a ne mora da znači, iz razloga što ga je ponovio dva puta. Sa druge tačke, poznat je po tome da uvek ima neki  određeni performans, koreografiju u svome nastupu, sa svojom neobuzdanom energijom, stalno je u pokretu, ima skokove, prenaglašeno maše rukama , sa nogama takođe možemo primetiti ima neobične pokrete, dakle sve ovo Mask radi kada nastupa pred velikom publikom koja usklikuje u halama za Trampom. Kako konkretno objasniti njegov ‘’nazi’’ pozdrav u Vašingtonu, koji je ostao najviše propraćen, u odnosu na ono sve što je govorio, prikazuje sama činjenica da su mediji zapostavili sam govor Ilona Maska. Zastrašujuće deluje u svakom slučaju. Srpskoj javnosti možemo primetiti posebna pažnja je bila na gostima sa krajnjih evropskih desničarskih političkih partija poput  AFD-a iz Nemačke, Vox-a iz Španije, Najdžela Faraža za koje bih naglasila da su bili gosti Ilona Maska, a ne toliko Donalda Trampa, s obzirom na njegovu ulogu i finansiranje same predsedničke kampanje, kao i podrške samih ovih političkih opcija putem društvenim mreža. Za sve one koji su podcenili Donalda Trampa, hladan tuš je usledio prisustvom u Capitol Hill-u Mkhail Khordokovski ruski oligarh i jedan od prvih žrtava Putinovog režima. Za Putina, Khodorovski predstavlja trofej, ovo njegovo prisustvo nije slučajno, već je jasna diplomatska poruka ka Rusiji. Premijerka Italije Džordža Meloni, njenim prisustvom svima je stavljeno do znanja kakvu Evropa priželjkuje Tramp, a to je upravo desničarska evroatlanska Evropa.Ona ima dobre odnose sa Predsednikom Zelenskim, barem nam se svima tako čini. Ovime je Melonijeva postala zvaničan izaslanik Evrope pred novom američkom administracijom.

 

Ukoliko se još malo zadržimo na liku i delu samoga Maska, ovde bih se osrvnula na glavnu stvar, a to je koliki je njegov realni politički uticaj u novoj Trampovoj administraciji. Navela bih dva primera koja nam mogu ovo približiti. Krenimo od Marka Rubija koji je bez ikakvih performansa i galame naznačen za jednu od glavnih funkcija Američke vlade, a to je državni sekretar. Ovaj primer navodim iz razloga što je upravo Mask bio taj koji je lobirao protiv njegovog imenovanja isključivo zbog Rubijevog anti komunističkog, odnosno anti kineskog i anti ruskog stava. Inače, od 2020.godine Rubiju je zabranjen ulazak u Kinu, zbog komentara oko Hong Konga i muslimama koji tamo žive. Rubio je ta osoba, koja je Vladimira Putina u nekoliko navrata u svojim govorima nazivao ubicom i ratnim zločincem, zatim pozivao da se Rusiji još 2014.godine uvedu sankcije, koje kako vidimo su se tek počele uvoditi 2022.godine nakog početka ruske agresije na Ukrajinu. Nasuprost Maskovom konstantnom protivljenju i negativnog lobiranju nije uspeo sprečiti ovo imenovanje, a Rubio je savršeno prošao u Senatu I dobio svoje mesto u novoj američkoj vladi. Rubijeva strateška kultura je slična Trampovoj, jer obojica misle da se žestokim modelom sankcija nanose porazi američkim neprijateljima. Već u startu kao što primećujemo nije pozitivno ukoliko ima ovakvih nesulglasica među Trampistima. Drugi primer jeste taj gde je Mask imao čak svog kandidata za lidera republikanske partije u Senatu. Njegov kandidat na glasanju u Senatu zauzeo je treće mesto, ne čak ni drugo po broju dobijenih glasova. Ova dva primera nam vrlo jasno odražavaju njegovu moć, odnosno nemoć u lobiranju kod američkih političara i uticaja na tokove same američke politike. Ilon Mask će u svakom slučaju imati svoje određeno mesto gde će moći nametati teme o kojima treba razgovarati, ali da li on realno može uticati na američke političare, mislim da ne toliko, sem oko tehnoloških pitanja, kao I sopstvenih kompanija poput space X, Tesla, X društvene aplikacije i tako dalje. Ono što može biti zabrinjavajuće jeste njegovo uplitanje u pitanja nacionalne beznednosti SAD-a i međunarodnih odnosa, jer je Mask na granici da se meša u izbore drugih država. Vidimo da će ovo biti veliki izazov za Donalda Trampa i načina na koji on vlada.

 

Određene osobe u novoj američkoj administraciji takođe izazivaju zabrinutost. Prvenstveno Tulsi Gabart, ukoliko prodje na glasanju u senatu, zauzeće poziciju glavne osobe zadužene za sve američke službe bezbednosti. Koliko je idealna osoba za ovu poziciju, možemo gledati I kroz njene ne bas toliko realne izjave gde je nekoliko puta zastupala rusku propagandu po pitanju bio laboratorija na teritorijama Ukrajine i virusa koji može samo napadati ruse.  Zatim, postoji još jedna kontraverzna republikanka i donekle teoretičarka zavera pod imenom Merdžori Tejlor Grin,nije u vladi Trampa, ali jeste u Kongresu. Zastupa tvrdu imigracionu politiku, zatim najviše govori o prekidu pomoći za Ukrajinu.

 

Spoljna politika, izjave Trampa po pitanju Kanade, Grenlanda i Panamskog kanala  potrebno je posmatrati kroz prizmu da se iza ovakvih izjava krije isključivo poziv, signal na dijalog sa Kinom. Što se tiče Panamskog kanala, u svom inauguracionom govoru  Tramp je Panamski kanal direktno povezao sa Kinom, gde je rekao da njega brine prisustvo i sama kontrola kanala od strane Kine. Trebamo se zapitati kada govorimo o Grenlandu kakvo on značenje ima za nacionalnu bezbezdnost SAD-a? Jedino na šta me asocira u preseku podataka oko Grenladna I mape Evrope, ovakav Trampov zahtev je povezan sa trenutnom situacijom sa ratom u Ukrajini. Zamislimo mogući užasni scenario, koji je sigurnio zamislio Tramp, a to je mogućnost lansiranja  interkontinentalnih balističkih raketa između Amerike i Rusije, ova trajektorija raketa neće biti preko Evrope, nego upravo preko Grenlanda.Najvažnija stvar oko Grenlada jeste sistem ranog obaveštavanja lansiranja ovakvih raketa koji se moraju što pre instalirati na ovoj teritoriji, kao i protiv raketni štotovi. Pažljivo slušajući inauguracioni govor u Capitol Hill-u nije spominjan Grenland, jer je po svemu sudeći  Tramp je negde svoj željeni cilj postigao, a to je saglasnost Danske oko plana da se na  Grenlandu razmesti američki vojni kontigent, kao i da Danska ulaže više sredstva u odbranu kao deo NATO alijanse.

 

Predlozi, ali i već pojedina imenovanja nam svima ozbiljno govore kakve odnose će američka administracija imati u narednih četire godine prema svetu, pogotovo prema sukobu između Rusija i Ukrajine, i zauzdavanja Kine.

Autor: Biljana Obradović

23.01.2025.