Glavne poruke Trampovog povratka u Belu kuću

Geopolitika

Predsednički govor i prvi sati Trampa u Beloj kući odaju utisak kapitaliste sa mesijanskim uverenjem. Celokupan Trampov govor je adresiran na politiku realnog života. Proglašenje kartela za terorističke organizacije i veliko čišćenje Amerike od bandi je  nacionalna akcija sa kojom se može identifikovati širok spektar građana. Tramp je uveren u američku izuzetnost za koju naglašava da je dugo bila obuzdavana i da njegov prethodnik nije razvio pun potencijal. Tramp ima uporište koje mu daje takav nastup i uverenje. Retko koji američki predsednik je imao toliku moć u jednom trenutku. Senat i predstavnički dom je rupublikanski, Ustavni sud i najbogatiji tehnološki lideri sveta stoje iza Trampa.  Danas je američka tehnološka dominacija daleko ispred Kine i drugih rivala, Tramp želi da to iskoristi bez ograničenja i regulacije. Akumulacija demokratske moći oko ideje jendog čoveka je neverovatna. Kada se analizira većina Trampovog govora vidimo da iz njega govori poslovan čovek i kapitalista, državnik sa snažno naglašenim ličnim iskustvom koje u velikoj meri oblikuje trampovo državništvo. Tramp je naglasio opasnost kada se državni sistem okomi na pojedinca. Takva retorika ima visok potencijal mobilizacije, dok je istovremeno Tramp bio veoma inkluzivan kada je reč o različitim rasama i socijalnim statusima. Naglasak je na sprečavanju ilegalnih migracija koje direktno snižavaju cenu rada, borbi protiv narko kartela čime direktno gađa Madura iz Venecuele i podiže očekivanja od meksičke vlade. Već vidimo da će odnos na američkom kontinent biti građen odnosom prema narko kartelima, ilegalnim migrantima i rutama ali i prisustvu Kine. Tramp se snažno obrušio na kinesko prisustvo na strateškim tačkama od važnosti za Ameriku. Kroz Panamu ide 40% americkih brodova. Ovo je signal da se geostrategija Hladnog rata vratila na velika vrata. Njegov osvrt da Amerika ima najviše nafte i gasa je dokaz da će energetska diplomatija imati ogroman prioritet po principu kupujte naše ili pomažite naše rivale. Veoma važan signal za finalno uništenje ruskog energetskog monopola u Evropi. Tramp je stavio uslovno tačku na”Zeleni dogovor” ali ne i na dostupnost i kontrolu strateških sirovina. Što pokazuje slučaj Grenlanda. Odogovarajući na pitanja novinara Tramp se osvrnuo na neuspehe ruskog predsednika Vladimira Putina rekavši dobro poznatu činjenicu o lošem stanju ruske ekonomije i velikoj inflaciji. Vrlo ie bio neodređen da li Putin želi dogovor. Tramp je u svom maniru Putina postavio na mesto slabijeg sagovornika i sada definitivno energetskog konkurenta. Da li će Tramp usmeriti napore za postizanje primirja predstavlja vrlo verovatan razvoj događaja, ali već sada je jasno da Tramp neće ostaviti mogućnost da Rusija geopolitički trijumfuje. Trampovo iskustvo pregovora sa Severnom Korejom je od izuzetne važnosti u pristupu Rusiji. Obe države imaju manir da eskaliraju situaciju sa ciljem dobijanja ustupaka – princip akcije i reakcije. Loše iskustvo sa Kim Džong Unom je ostavilo gorak ukus Trampovog pokušaja denuklearizacije korejskog poluostrva. Uzalud je Tramp forsirao politiku brzog dogovora. Slična je situacija i sa Putinom koji nema izgleda da dobije svoju pobedu, a tako malo može ponuditi Trampu. Primirje koje svi očekujemo neće značiti prestanak vojne pomoći Ukrajini zato što je to izvor novih i unosnih radnih mesta u Americi. Tramp je čvrsto uveren u ispravnost svoje politike prema Iranu. Kazao je da su sankcije Iranu smanjile sposobnosti Hamasa i Hezbolaha. Predhodna Trampova administracija je Iran smatrala terorističkom medjunarodnom bankom. Danas Bliski Istok opstaje na trampovom poretku uspostavljenom Avramovim dogovorima. Umetnost pravljenja dogovora, koju Tramp sa ponosom ističe, degradirala je regionalnu moć Irana i isterala Ruse iz Sirije. Tramp veruje u fer, brze i poštene dogovore. Zato treba biti jako oprezan u pristupu novoj administraciji.

Srbija možda ima istorijsku šansu da ispregovara bezbednosni i energetski paket sa Amerikom.

Savremene globalne promene koje najavljuje predsednik Vučić treba sagledati u kontekstu povratka snažnog američkog pragmatizma, karakterističnog za eru Hladnog rata. Donald Tramp, zapravo, napušta doktrinu „izvoza demokratije“ i fokusira se na praktičnu politiku s ciljem ostvarivanja ključnih američkih strateških interesa.

Ovaj pristup podrazumeva da povezanost na osnovu vrednosti više neće biti prioritet, već korisnost za američke interese. To je upravo model koji je Saudijska Arabija iskoristila kako bi učvrstila svoje partnerstvo sa SAD. Ne treba očekivati smanjenje globalne uloge Amerike, već promenu pristupa – prelazak na transakcionizam umesto dosadašnje promocije woke kulture i sličnih prioriteta.

Trampov zahtev da NATO članice izdvajaju 5% BDP-a za vojne budžete ne znači slabljenje, već jačanje Alijanse. U skladu s tim, očekuje se ukidanje finansiranja beskorisnih programa američke vlade i preusmeravanje resursa na aktivnosti koje donose konkretne rezultate u globalnoj konfrontaciji s Kinom i njenim saveznicima. Ovo predstavlja ključnu kvalitativnu promenu: diplomatski manevri biće ograničeni, pregovori ubrzani, a teme konkretne i direktno korisne za države koje žele da budu američki partneri.

Ova doktrina, koja se naslućuje, čini da će biti znatno lakše postati američki saveznik, ali i neprijatelj. Zbog toga Srbija mora strateški da se organizuje i fokusira na ključne centre moći u Beloj kući, gde se donose odluke o nacionalnoj bezbednosti SAD. Kao vodeća država regiona, Srbija ima priliku da ponudi interesantne inicijative – od vojne industrije do informacionih tehnologija – koje mogu privući pažnju američkih donosilaca odluka. Potencijal leži i u rudniku litijuma koji Srbija potencijalno ima. Imajući u vidu da Elon Mask planira otvaranje fabrike litijuma u Teksasu može biti dobar osnov za ekonomsku saradnju u kojoj bi Srbija bila centar prijateljskih lanaca snabdevanja i dobra poslovna lokacija

Za ostvarenje srpskih nacionalnih interesa neophodna je funkcionalna i sposobna vladina i nevladina infrastruktura, opremljena da se nosi s ovakvim izazovima. Samo uz jasno definisane ciljeve i konkretne inicijative, Srbija može zauzeti značajno mesto u novoj geopolitičkoj paradigmi.

Autor: Darko Obradović

21.01.2025.