NATO 2022. godine, nalazi pred izazovima sa svog početka 1949. i reafirmaciji člana 5. o kolektivnoj odbrani

Geopolitika

Usvajanje novog strateškog koncepta NATO-a dolazi u bitno izmenjenom međunarodnom okruženju. Za razliku od Strateškog koncepta iz Lisabona 2010.godine, danas su ponovo aktuelizovane međudržavne oružane pretnje. Posthladnoratovski period je očigledno završen, dominacija hibridnih i nedržavnih pretnji zamenjena je direktnim oružanim pretnjama. Evroatlantski prostor je najranjiviji na Evropskom kontinentu. Pokušaj Rusije da oružjem nametne svoju ulogu u međunarodnim odnosima, doveo je Evropu na ivicu nuklearnog sukoba, a oružana pretnja za istočne članice NATO-a je snažnija nego pre.

Strateški koncept NATO-a predstavlja kolektivnu bezbednosnu procenu koja treba da objedini ključne vrednosti, principe i bezbednosne interese svih članica saveza, da bude putokaz i uputstvo za narednih 10 godina. Kolektivna odbrana, upravljanje krizama i kooperativna bezbednost kao principi NATO-a više se ne mogu zadržati izvan okvira ekonomije. Ekonomija kao poluga pritiska i uticaja, može biti uvod, a može biti i hibridni sukob između članica NATO-a i globalnih nedemokratskih izazivača. Globalno nadmetanje koje je do 24.februara predstavljalo ekonomsku i hibridnu konfrontaciju, danas je poprimilo obrise uvoda u svetski rat.

U kakvom bezbednosnom orkuženju, sa kakvim parametrima se raspolaže kada se donosi novi strateški koncept? Ruska agresija na Ukrajinu, pomoć Ukrajini u skladu sa članom 51. Povelje OUN, dve nove buduće članice Finska i Švedska, oružana i verovatna pretnja po bezbednost baltičkih republika, usložnjavanje sajber pretnji, migrantska kriza na pomolu.

Sve opisano je posledica direktne namere da se izazove svetski multilateralizam. U novom strateškom konceptu treba očekivati da akteri i pretnje budu direktno imenovani. NR Kina i Rusija predstavljaju se kao globalni izazivači od Pacifika do Lisabona. Priroda pretnji od strane neoružanih oblika ugrožavanja nije se promenila. Poluga energetskog pritiska je aktuelnija nego ranije, i ako nije prvi put. Prodor Kine u Evropu kroz inicijativu „Pojas i Put“ predstavlja direktan izazov za jedinstvo u odlučivanju, obaveze nastale iz kredita i ekonomska međuzavisnsot se ne mogu ignorisati, a sve direktno utiču na spoljnopolitičke implikacije. Adaptacija u odnosu na nove bezbednosne pretnje i globalne rivale pred NATO je postavio izazov kakav nije postojao od II Svetskog Rata. Od kraja Hladnog Rata i raspada SSSR-a nije zabeležena sistematska pretnja uspostavljenim pravilima i demokratskim uređenjima. Rusija i Kina od izbijanja pandemije Kovid-19 sinhronizovano nastoje da ugroze demokratski poredak, da podriju demokratska uređenja, naruše jedinstvo, dok istovremeno nastoje da od neintegrisanih prostora naprave poligon za konfrontaciju.

Strateški koncept će se direktno odraziti na postupanje u pogledu osnovnih uloga. Kolektivna odbrana nametnuće potrebu za povećanjem učešća trupa, diverzifikaciju snabdevanja i jasn rekonfigurisanje i ojačavanje borbenih kapaciteta na Istoku Evrope. U slučaju da dođe do migrantskih talasa ponovo će biti neophodno očuvati bezbednost na Jugu i Mediteranu.

Strateški koncept dolazi u trenutku kada je NATO dobio reafirmaciju svoje glavne uloge, a to je član 5. I kolektivna odbrana. Uloga u odvraćanju od nuklearne pretnje svaki dan je na testu, svaki dan iz Rusije dolazi po koja pretnja nekoj od prestonica.

Jačanje otpornosti od autoritarnih uticaja zahtevaće povećane investicija u sajber bezbednost, borbu protiv hibridnih pretnji. Možemo reći da se NATO 2022. godine, nalazi pred izazovima sa svog početka 1949. samo sa 73 godina iskustva i još jednim suparnikom koji je hermetički zatvoren, finansijski jači i ekonomski međuzavisniji. Taj protvnik je Kina ideološki afirmisana u komunizmu i narativima o suprotstavljanju svetskom imperijalizmu. Iz tog razloga biće potrebna i snažnija politika otvorenih vrata i širenje kooperativnih partnerstava izvan evroatlantskog prostora, postojanje bezbednosnog brisanog prostora neće ostati u vakuumu, samo je pitanje da li će taj prostor ispuniti demokratija, ekonomski razvoj ili kolektivizam, zatvorenost i energetsko/ekonomska podređenost, 

Autor: Darko Obradović

29.06.2022.